Korčulanski gradski vijećnici, na svojoj 11. sjednici održanoj 9. ožujka nisu prihvatili odnosno dali su negativno mišljenje na Nacrt konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije. U jednoglasno usvojenom zaključku vijećnici su naveli sljedeće primjedbe:

1) Županijska cesta Račišće -Babina

Odbijanje zahtjeva Grada Korčule za unošenjem (ucrtavanjem) županijske ceste Račišće – Babina u Izmjene i dopune Prostornog plana DNŽ, uz obrazloženje da bi izgradnja ove dužobalne prometnice inicirala (promicala) dužobalnu gradnju, Gradsko vijeće Grada Korčule ne prihvaća kao pravno utemeljeno. Od nadležnih službi zahtijevamo da još jednom preispitaju svoju odluku i da ovu prometnicu, županijsku cestu Račišće – Babina unesu u predloženi Prostorni plan DNŽ.

2) Eksploatacijsko polje Vrnik za ograničenu eksploataciju arhitektonsko građevnog kamena

Slijedom predloženih lokacija izdvojenih gradskih područja izvan naselja gospodarske namjene “E” eksploatacija mineralnih sirovina, Gradsko vijeće Grada Korčule iznimno traži povratak eksploatacijskog  polja Vrnik, za ograničenu eksploataciju arhitektonskog građevinskog kamena.

Zbog važnosti vrničkog kamena za obnovu svih značajnijih objekata kulturno – povijesne baštine na području naše Županije, posebno stoga što konzervatori inzistiraju na vrničkom kamenu za rekonstrukcije važnih znamenitosti kao što je i Knežev dvor, a i šire, te kao podrška razvoju i opstanku tradicije kamenoklesarskog zanimanja u Gradu Korčuli, višestruko naglašenog kroz ovaj Plan, traži se da se ova promjena unese u Prostorni plan DNŽ (kroz Izmjene i dopune).

3) Ucrtavanje reciklažnog dvorišta

U tekstualnom dijelu Izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ (str. 490/593) predviđena je lokacija za reciklažno dvorište u Gradu Korčuli. Utvrđivanje lokacija RD-a je u nadležnosti Grada Korčule. Gradsko vijeće Grada Korčule zahtijeva ucrtavanje reciklažnog dvorišta predviđenog na prostoru Grada Korčule u grafičkom prikazu.

4) Nadopuna Gospodarske zone Česvinica

U grafičkom i tekstualnom prikazu Izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ za Gospodarsku zonu Česvinica u Žrnovu nadopuniti predviđene djelatnosti oznakom I2 (zanatska djelatnost) uz postojeću K (poslovna djelatnost).

5) Grafičko ucrtavanje trajektne linije Polačište -Perna

Izmijeniti neprecizan tekstualni dio u predloženim  Izmjenama i dopunama Prostornog plana DNŽ (str. 450/583) o Luci Korčula, o novom pristaništu u Polačištu i grafički ucrtati trajektnu liniju Polačište – Perna.

6) Ucrtati T3 (kamp) i R2 (športsko rekreacijska zona za sportove na vodi) na lokalitetu korčulanske obale Pelješkog kanala, te uvrštavanje prostora park-šume Hober u Korčuli kao sportsko-rekreacijske zone tipa R5 (dio izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportske namjene). Prostor park-šume Hober je izuzetno bitan za razvoj turizma, rekreacije i sporta u samom gradu Korčuli. Također su i pluća grada koja su u ovakvoj vlasničkoj strukturi i nebrizi Hrvatskih šuma potencijalna opasnost od požara.

7) Brisati namjenu “LUKE” u uvali “Luka Uš” i prenamijeniti čitavu površinu uvale u uređenu plažu.

“Luka Uš” je zatvorena uvala u Gradu Korčuli (grad Korčula) s izvornim imenom “Uvala školjki”.  Status luke u smislu namjene dobila je u davnim vremenima kada promet brodovima nije bio ni približno onome danas. U međuvremenu se je područje Luke Uš naselilo i na jednom dijelu se izgradio  hotelski kompleks s kampom ukupnog kapaciteta cca 1.500 osoba. Veliki dio uvale “Luka Uš” predstavlja prirodnu plažu koja se koristi kao hotelska plaža. Posljednjih godina razvoja nautičkog turizma zbog sve  češćeg noćenja nautičara u uvali, nanesena je gotovo nepopravljiva šteta flori i fauni odnosno kompletno morsko dno je nevjerojatno zagađeno te su i sami izrađivači PPDNŽ konstatirali takvu činjenicu na str. 499. S obzirom na konfiguraciju i zatvorenost uvale, ne  postoje prirodne struje koje bi osigurale koliko-toliko pročišćavanje pa je tako  čitavo dno uvale postalo jedno veliko smetlište. Zbog ispuštanja ulja, nafte, kaljužnih voda i bacanja smeća, posebno u ljetnim mjesecima, zagađenost je tolika da je upitno za zdravlje i kupanje na plaži ispred hotela Bon Repos.

S druge strane, Grad Korčula nema dovoljno prirodnih plaža za svoje turiste  i građane. U današnjim uvjetima, kada u relativno maloj uvali noći i do 70 brodova, ona definitivno postaje sasvim neprihvatljiva kao kupališna zona te se postepeno pretvara u jednu mrtvu baru bez nekadašnje flore i faune. Iz tih razloga smatra se neprihvatljivim da Grad Korčula ovaj dio svoje obale predvidi za luku i sidrište, tim prije što samo  četvrt milje dalje istočno postoji uvala “Ježevica” koja je također sigurno sidrište, a ima dovoljno prirodnih strujanja koja onemogućuju zagađenja u smislu kako je opisano za “Luku Uš”. Uz to, u uvali “Ježevica” sa već postojećim brodogradilištem je predviđena i servisna zona za brodove, pa je tim više namjena LUKE u uvali “Luka Uš” suvišna i nadasve štetna.

8. Gradsko vijeće Grada Korčule izražava mišljenje da su Prostornim planom DNŽ predviđene turističke zone (T1, T2) na Planom predviđenim pozicijama, u ovom obliku funkcionalno na većini lokacija neizvedive, te će umjesto razvoja, nažalost ovako definirane, ove zone potencirati blokadu razvojnih grana koje predstavlja.

Zbog nastale situacije, ovo Gradsko vijeće će odmah po usvajanju Izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ, krenuti u poduzimanje pravnih radnji da se izvrše preinake u planiranju ODRŽIVIH I RAZVOJNIH TURISTIČKIH ZONA Grada Korčule.

9) Gradsko vijeće smatra da je turistička valorizacija Grada Korčule, a posebice urbane gradske jezgre grada Korčule, kandidirane dana 21.01.2007. godine za uvrštenje u registar UNESCO (zaštićene svjetske kulturne baštine), kroz Prostorni plan DNŽ, odnosno njegovim Izmjenama i dopunama, a u smislu ogromnog potencijala Grada Korčule za razvoj kulturnog turizma, neopravdano niska.

Planom definirana smjernica kojom se zdravstveni turizam svojim potencijalom (pitamo se kojim) nalazi ispred kategorija kulturnog i primjerice cruising turizma, ma na kakvim se stručnim osnovama ona bazirala, za ovo Gradsko vijeće je potpuno neprihvatljiva.

U organizaciji Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) pod pokroviteljstvom Grada Korčule u periodu od 15. do 21. ožujka 2010. odvijat će se ekspedicija “Pišurka 2010″. U sklopu ekspedicije će se održati okrugli stol vezan uz prirodne resurse na području Grada i TJEDAN PRIRODOSLOVLJA s nizom popularno znanstvenih predavanja.

Otok Korčula u svijetu biološke raznolikosti zauzima posebno mjesto. Tome doprinosi bogatsvo biljnog i životinjskog svijeta, posebno onog podzemnog. U preko 160 do sada utvrđenih speleoloških objekata na Korčuli i susjednim otočićima, od kojih je gotovo polovica još neistražena, pronađeno je i opisano čak 17 vrsta špiljske faune, redom endema otoka Korčule.

Istraživanjima HBSD-a u proteklih dvadeset godina znanstveno su utvrđene brojne nove vrste, čiji je opis u pripremi ili za opis treba sakupiti još primjeraka ovih korčulanskih endema.

Špilja Pišurka u Korčuli svojim obiljem života izborila je mjesto na postolju bioraznolikosti podzemnog svijeta u Republici Hrvatsk oj postavši, uz špilju Šipun iz Cavtata, drugi najvažniji speleološki objekt  u našoj zemlji.

Ovogodišnja ekspedicija, usmjerana upravo na Pišurku, težnju će staviti na nastavak istraživanja bogatog podzemnog života otoka Korčule.

Sva dosadašnja istraživanja, kako prirodoslovna tako i povijesna, činjenično nas uvjeravaju u posebnost našeg grada i otoka.

Poznato je da je grad Korčula izrastao na racionalnom i održivom korištenju svojih prirodnih šuma. Korčula je svojim statutima upravljala šumom i kroz stoljeća izgrađivala brodogradnju kao najvažniju granu privrede.

Takvo razumno gospodarenje smješta nas među rijetke urbane sredine sa dugoročnom vizijom razvoja čije plodove danas baštinimo. Vođeni tom vizijom u Korčuli će se u srijedu, 17. ožujka 2010. u 19.00 sati u Gradskoj vijećnici održati okrugli stol na temu „Kamo se Grad Korčula treba usmjeriti, s ciljem podizanja standarda i održivosti gospodarstva kroz razvoj okoliša iz kojeg Grad već stoljećima izrasta?“.

Okruglom stolu će prisustvovati gradonačelnik i  zamj. gradonačelnika te vijećnici Gradskog vijeća grada Korčule, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković, ravnatelj JU za upravljanjem zaštićenim područjima DNŽ Ivo Stanović, ravnateljica  Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku Marija Crnčević, te voditelji Ekspedicije Pišurka 2010. Roman Ozimec i Milan Vojinović.

Glavna pitanja koja će biti razmatrana na okruglom stolu su:

• Može li se turizam Korčule razvijati bez razvoja destinacije?
• Da li je za lokalnu samoupravu upravljanje prirodom mogućnost razvoja i najbolja zaštita ili teška obveza?
• Treba li  Gradu Korčuli Javna ustanova za upravljanje prirodom, prirodnim resursima i zaštićenim prirodnim objektima?

Kako je u uvodu već rečeno u sklopu ekspedicije će se održati i niz predavanja. Otok Korčula kao sastavni dio Mediterana pripada jednom od najvažnijih centara bioraznolikosti na Zemlji. Tijekom Tjedna prirodoslovlja predavači će nas upoznati sa tom činjenicom.

Prvo predavanje „Živo špiljsko blago – špiljska fauna otoka Korčule“ održat će se u Domu kulture u Korčuli u utorak, 16. ožujka 2010., u 19.00 sati. Predavač mr.sc. Roman Ozimec upoznat će korčulansku javnost sa ljepotom i raznolikošću podzemnog života Korčule. Koristeći podatke i fotografije iz svojih brojnih istraživanja na otoku ispričat će nam priču o životu stanovnika naših špilja i jama.

Slijedi radionica za djecu „Šišmiš moj susjed i prijatelj“ koju će voditi biologinja Norma Fressel u OŠ Ante Curać Pinjac Žrnovo u četvrtak, 18. ožujka 2010., u 11.00 sati. Predavanje je prilagođeno školskom uzrastu i ima za cilj približiti djeci tu važnu i korisnu skupinu sisavaca koja se nalazi pred izumiranjem.

Istog  dana, u četvrtak, 18. ožujka 2010., u 19.00 sati predavačica Marina Trpčić će u dvorani Vatrogasnog doma u Korčuli održati predavanje  na temu „Voda u Kršu“. Naglasak predavanja stavlja se na zaštitu vode u kršu kao značajnog prirodnog resursa, njenu izrazitu osjetljivost na štetni utjecaj ljudskog djelovanja te mogućnosti i principe zaštite. Predavanje je prilagođeno širem slušateljstvu – stručnog je sadržaja, ali vrlo jednostavno uz ilustrativne primjere, grafičke prikaze i fotografije s motivima površinskih oblika u kršu, pojave vode u speleološkim objektima, krških vrela te nekoliko primjera onečišćenja vode u speleološkim objektima. Cilj predavanja je podizanje svijesti stanovništva o važnosti očuvanja kvalitete vode u kršu kao značajnog resursa sadašnjosti i budućnosti te kao medija nužnog za opstanak mnogih vrsta podzemne faune.

U petak, 19. ožujka 2010., biologinja Norma Fressel ponovno će održati predavanje „Šišmiš moj susjed i prijatelj“, ovaj put u Domu kulture u Korčuli za učenike četvrtog, petog i šestog razreda OŠ Petra Kanavelića iz Korčule.

Istog dana, u petak, u 19.00 sati u dvorani Vatrogasnog doma u Korčuli predavač Neven Matočec održat će predavanje „Gljive dalmatinskih otoka, osvrt na askomicete (gljive mješinarke)“. Uvodni dio predavanja prikazat će ukratko značaj i ulogu koju gljive imaju na Zemlji te opisati askomicete kao jednu od najznačajnih njihovih skupina. Potom će se ukratko prikazati zemljopisni i ekološki prostor dalmatinskih otoka koji udomljavaju izuzetno velik broj različitih staništa koncentriranih na malom prostoru, što i karakterizira mediteransko područje kao jedno od biološki najraznolikijih dijelova na Zemlji. Na kraju upoznat ćemo se s nekim vrstama askomiceta karakterističnim za naše prostore, koje su razvile najraznolikije životne strategije.

Uz predavanja HBSD će u suradnji s korčulanskim vatrogascima u subotu, 20. ožujka 2010., demonstrirati tehniku penjanja i spuštanja po užetu koristeći speleološku opremu. U suglasju sa gradskom upravom odabrat će se lokacija prikladna za takvu vrstu demonstracije, o čemu će javnost naknadno biti obaviještena.

(Tekst: Milan Vojinović, dipl ing šum.)

Izvor i fotografije na: http://www.korcula.hr/1752/tjedan-prirodoslovlja-u-korculi-od-15-do-21-ozujka-2010/

Gotovo pet mjeseci u Korčuli ne postoji prikupljanje ambalažnog otpada unatoč odredbi Državnog pravilnika Fonda zaštite okoliša. Trgovačka kuća „Konzum“ do sada je u suradnji s tvrtkom „Retabl“ iz Metkovića na cijelom otoku prikupljala i zbrinjavala ambalažni otpad no prostor lokacije u vanjskom dijelu nekadašnjeg skladišta Trgovačkog poduzeća „Gradina“ u Korčuli već je duže vrijeme zatvoren. Građani su ljuti i poručuju kako će iz svojih stanova donjeti uskladištene boce te ih pobacati ispred trgovine „Konzuma“ i  to bez naknade.

Zbog toga su iz gradske uprave, prema riječima  zamjenika gradonačelnika Franca Steneka razgovarali sa predstavnicima Konzuma koji su poručili kako će se do kraja ovoga tjedna održati sastanak na kojem će se trgovini u Korčuli izdati naputci o prikupljanju i skladištenju ambalaže. Dodaju kako će se, uz primjenu posebno dizajniranih vreća koje nose sigurnosne naljepnice s jedinstvenim kodom pomoću kojih će se voditi evidencija o prikupljenoj ambalaži, trebati pronaći i uljudniji prostor za skladištenje. Dok Konzum ne rješi problem građanima preostaje jedino pogled na dvije zaboravljene majice s natpisom „ Zaštitimo prirodu“ na nekadašnjem prikupljalištu ambalaže.

Nikola Perić – Dubrovački vjesnik

SMOKVICA – 09. ožujka 2010. godine u prostorijama Narodne glazbe Smokvica održana je izborna konvencija Općinske organizacije SDP-a Smokvica. Za predsjednicu je izabrana Ivanka Stanojević, za potpresjednika Kuzma Tomašić, za članove Općinskog odbora: Jakša Pecotić, Mako Tomašić i Slavica Radovanović, te za članove nadzornog odbora: Jozo Pecotić, Jerko Tomašić i Miroslav Stanojević.

Konvenciju su pozdravili i kandidati za predsjednika Županijske organizacije  SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije: Davor Penić, Nikola Prižmić i Niko Šalja.

Zakon o savjetima mladih („Narodne novine“ br. 23/07) propisao je obvezu Gradskog vijeća Grada Korčule da osnuje Savjet mladih. U tu svrhu Gradsko vijeće donijelo je Odluku o osnivanju Savjeta mladih, a 8. ožujka objavljen je javni poziv za predlaganje kandidata za članove Savjeta mladih Grada Korčule.

Javni poziv nalazi se na službenim internet stranicama Grada Korčule na adresi:

http://www.korcula.hr/1668/javni-poziv-za-predlaganje-kandidata-za-clanove-savjeta-mladih/

Dana 06. 03. 2010.  godine pod sloganom “Snaga za hrvatsku budućnost” u Velikoj Gorici održana je XI. konvencija Mladeži HDZ-a. Na konvenciji je za predsjednicu izabrana Martina Banić, koja je izrazila punu podršku predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor u nastojanjima Hrvatske za ulazak u Europku Uniju, kao i u borbi protiv krize i recesije te bespoštednoj borbi protiv korupcije. Predsjednik Mladeži HDZ-a Korčula, Joško Cebalo, izabran je za člana Nadzornog odbora s najvećim brojem glasova, a Mato Franković, predsjednik Ž.O. Mladeži HDZ-a, izabran je za potpredsjednika Mladeži na nacionalnoj razini.

Konvencija je otvorena pismom predsjednika  mladeži Europske Pučke stranke, koji je istaknuo važnost  suradnje mladeži HDZ-a s mladeži Europske Pučke stranke. Važno je istaknuti da  je izmijenjen i pravilnik o radu Mladeži, čime je utvrđeno da se članom mladeži HDZ-a može biti do 35. godine, umjesto dosadašnje 30. Konvenciji su prisustvovali i članovi GO Mladeži HDZ-a grada Korčule, kao županijski izaslanici.

Rezultati konvencije pokazatelj su izvrsnog rada i angažmana Mladeži kako na gradskom tako i na županijskom nivou te služe kao poticaj za još predaniji i bolji rad.

Kraćim razgovorom bilo je spomena o odgovornosti i težini kompletnog hitnog medicinskog tima koji dežura svakodnevno svih 24 sata, kako bi se pomoglo pacijentima. Posebna je odgovornost kada se uz nalog liječnika mora pratiti pacijenta do najbliže bolnice u Dubrovniku ili Splitu. Tada smo mi samo medicinske sestre, kazala je Otilija Silić,jer obitelj ili slobodni trenutci tada ne postoje.

Poželjeli smo u ime našeg medija svim ženama sretan  Dan žena, a ženskom medicinskom osoblju Da samo dežuraju, uz napomenu i svim pacijentima – da budu dežurni u čuvanju svoga zdravlja i okoliša.

Tekst i snimak : Niko Perić

Na slici: Druženje žena u Hitnoj medicinskoj službi Doma zdravlja u Korčuli

Najava recesijske plovidbe trajektima preko Pelješkog kanala je postala stvarnost. Brodari : Jadrolinija ( trajekt „Sveti Krševan) i Mediteranska plovidba Korčula ( trajekt „Zamošće“) plovit će do 31.svibnja ove godine smanjenim brojem plovidbi, ali i polascima iz Korčule ( pristanište Dominće) do Orebića i obrnuto, drukčijim terminima, i prema prvim komentarima nepopularnim.

Godinama su iz Korčule polasci bili uglavnom u pune sate prema Orebiću,sada su svakodnevni polasci iz Korčule u : 00:10, 05:30, 07:00, 09:10, 10:10, 11:10, 12:40, 14:10, 15:10, 16:10, 17:40, 18:40, 20:00 i 21:40 sati. Dok su polasci iz Orebića u : 00:30, 06:15, 07:20, 09:30, 10:30, 11:30, 13:00, 14:30, 15:30, 16:30, 18:00, 19:00, 21:00 i 22:00 sati.

Nažalost, Korčulani prigovaraju zbog ukinuća broda iz duž obalne plovidbe koji im je omogućavao dva puta tjedno vezu s Dubrovnikom, Splitom i Rijekom. Kako saznajemo ta se linija neće uspostaviti do početka svibnja ove godine.

Nikola  Perić – Dubrovački vjesnik

Na osmoj sjednici Općinskog vijeća nakon duže rasprave nije prihvaćen prijedlog Nacrta konačnog prijedloga Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije.Predložili su slijedeće izmjene:

1. Prenamjena prostora poluotoka Privale u turističku zonu .

2. Jasnije istaknuti spornu granicu između Općine Blato i Vele Luke na predjelu  Potirna

3. Turistička uvala Gradina da se odredi kao nautička luka.

Velolučani žele da se Privala demilitarizira,jer se na njoj nalaze određeni vojni objekti.Umjesto da se prihvate argumentirani zahtjevi velolučke općine MORH već više od deset godina ignorira opravdane zahtjeve o demilitarizaciji.U zadnjem odgovoru ministra obrane RH Branka Vukelića piše: Privala je perspektivni vojni objekt na otoku Korčula u funkciji pomorske baze „Jug“.Velolučani su izričito protive toj namjeni.

Privala se nalazi na zapadnom dijelu velolučkog zaljeva,površine 188 hektara u neposrednoj blizini je otok Proizd izletište i kupalište Velolučana i gostiju. To je najatraktivniji predjel za razvoj turizma, budući je turizam gospodarski pravac razvoja Vele Luke i njene gospodarske budućnosti.

Jasnije istaknuti u Prostornom planu spornu granicu između susjedne Općine Blato s Velom Luku na području Potirne.

Turističku uvalu Gradina nalazi se samo dvije milje udaljena od Vele Luke,legalno je i besplatno sidrište.Prema nautički kartama,u dugom velolučkom zaljevu dozvoljeno je sidrište.U prošloj turističkoj sezoni na sidrištu u Gradini više od tisuću nautičkih plovila.Najgore je, što se tim nautičarima ne naplaćuju nikakve pristojbe,a smeće se najvećim dijelom baca u more. Velolučani žele da se to stanje promjeni , da Gradina postaje nautička luka pod ingerencijom Velolučke Lučke uprave,a ne Županijske lučke uprave. Kako bi se nautičarima napravili sidrišta za njihove brodove i legalno naplaćivali usluge.Nautičara,novaca i reda – nikada dosta,vrijeme je da se ovaj problem konačno riješi.

Ove zahtjeve potrebno je dogovoriti s mjerodavnim ministarstvima,županijom i  zavodom za prostorno planiranje.

M.Cetinić – Dubrovački vjesnik

- Prema uvjetima natječaja za radno mjesto ravnatelja Ustanove ”Športski objekti Korčula”, tijelo koje odlučuja o imenovanju ravnatelja, a na temelju uvjeta propisanih natječajem, jest Upravno vijeće navedene Ustanove, a nikako ”malo mjesto u kojem svak svakoga pozna pa su određene karakteristike kandidata svima poznate”.

Isto tako, prema uvjetima natječaja, institucija koja je nadležna za kontrolu i provjeru zakonitosti rada Upravnog vijeća Ustanove je Općinski Sud u Korčuli, a nikako kandidati sami, kako izabrani tako i ne izabrani. Općinski Sud u Korčuli je nakon pokrenutog spora, ondosno tužbi neizabranih kandidata, donio svoj pravolijek kojim je potvrđeno kako je odluka Upravnog vjeća o imenovanju ravnatelja nezakonita jer izabrani kandidat ne ispunjava uvjete propisane natječajem. Svima zainteresiranima dostavit ću na uvid presudu općinskog Suda u Korčuli br.292/09 od 07.12.2009.g.

- Drugostupanjski sud ocijeniti će utemeljenost navedene odluke i donjeti pravomoćnu presudu, a ”malo mjesto u kojem savk svakoga pozna” kao ni kandidati sami nisu kvalificirani za ocjenu zakonitosti rada, ni Upravnog vijeća, a ni Općinskog Suda u Korčuli.

- Vezano uz evaluaciju preformansi i stvarnih potencijala kandidata Upravno vijeće nije našlo za porebno obaviti Razgovor sa kandidatima kako bi se ustanovilo i bodovalo ”performanse” svakoga od njih, što je uobičajena i ustaljena praksa. Stručnu literaturu koja opisuje metodu ”intervjua” također mogu dostaviti zainteresiranima na posudbu.

(Naučni razgovor ili intervju (eng. Interview) je svako prikupljanje podataka putem razgovora, s ciljem da se dobijena obavještenja upotrijebe u naučne i poslovne svrhe.)

Gore spomenuta činjenica govori kako je zaista moguće da se prilkom provedbe natječaja Upravno vijeće vodilo malomišćanskom logikom koja uključuje ”mnogobrojne kriterije”, a ne uvjetima natječaja koje to isto tijelo propisalo. Istinitost ove tvrdnje dokazati ili opovrgnuti će presuda drugostupanjskog suda.

- Spuštanje događanja na osobnu razinu i način razmišljanja u svijetlu ”činjenica da živimo u malom mjestu gdje svak svakoga pozna, pa su određene karakteristike kandidata svima poznate”, samo za sebe dovoljno govori o ”performansma” izabranog kandidata.

S punim povjerenjem u pravosudni sustav Republike Hrvatske

S poštovanjem,
Nenad Vukas, Korčula