Povijest Moreške
Viteška igra Moreška potječe iz Španjolske i povezana je s dugotrajnim sukobom
između muslimana i kršćana na Sredozemlju.
Moreška se u prošlosti igrala na cijelom Mediteranu a danas se izvodi jedino u Korčuli gdje se s velikim ponosom prenosi s generacije na generaciju. Moreška se posebno svečano izvodi 29. srpnja na dan sv. Todora, zaštitnika grda Korčule, kao uspomena na borbu između Turaka i kršćana koja je trajala nekoliko stoljeća.
Starija tradicija igranja Moreške povezana je s Venecijom jer je Korčula bila dio venecijanskoga teritorija (pod Venecijom je bila već 1000., a onda je stalno potpadala pod mletačku vlast između 1420. i 1797.)
Tradicionalna i najpoznatija Moreška u Korčuli prikazuje borbu između kralja Maura i Bijelog kralja (Osmana, turskog cara) za djevojku, Bulu, koju najprije zarobljava kralj Maura a zatim oslobađa pobjednički Bijeli kralj. Plesna skupina sastoji se od 24 maurska plesača i 24 turska plesača, odjevena u crveno i crno. Bula, koja je odjevena u zlatnu odjeću, s velom preko lica i s rukama u okovima, moli crnoga kralja za slobodu.
Postojala je i predaja da su korčulanski mornari sudjelovali u španjolskoj
Rekonkvisti (razdoblju od 8. do 15. st. kada su Španjolci i Portugalci od Arapa
osvajali svoju ratom izgubljenu zemlju).
Igranje Moreške zabilježeno je 1150. godine u Leridi, u Sjevernoj Španjolskoj,
blizu rijeke Ebro, dugotrajne granice između kršćanske i muslimanske Španjolske.
Na Korzici, gdje se još uvijek izvodila 1780., obilježavala je pravi križarski
rat za povratak zemlje koje su muslimani zauzeli.
Dvije skupine izvođača sastojale su se od 160 plesača, koji su predstavljali saracensku i kršćansku vojsku i koji su se međusobno borili četiri sata u pratnji glazbe samo jedne violine. Kostimi su bili optočeni srebrom i zlatom.
Na Malti se Moreška plesala na Sabato grasso prije Karnevala.
Izvodila se i u Genovi u pratnji ratne saracenske glazbe i zvuka udaraca mačeva.
Moreška je bila poznata i u Veneciji od 16. do 18. st. gdje se izvodila na Veliki
četvrtak na Piazzi San Marco pod imenom Forza di Ercole.,
S obzirom na njezino egzotično i orijentalno obilježje Moreška se uvelike plesala
u renesansnoj Italiji između 15. i 18. st..
U 19. st. izvodila se s velikim uspjehom na dvoru u Carigradu kao koloritni
mačevalački ples.
Moreška se plesala i u drugim dalmatinskim gradovima. Tako imamo zapis iz 1807.
koji govori da se igrala u Zadru prilikom dolaska pod austrijsku vlast ili na
rođendan cara Ferdinanda.
U Budvi (Boka Kotorska) zabilježena je izvedba 1806. prilikom rođendana ruskog
cara Aleksandra.
Moreška je imala veliku važnost na cijelom sredozemnom kulturnom prostoru,
povezanom s dugotrajnim sukobom između kršćana i muslimana za prevlast nad Sredozemljem.
Kasnije je postala živopisni dio sredozemnoga folklora, a danas Moreška pokazuje
usku vezu Dalmacije i ostalog Sredozemlja te povezanost Dalmacije s renesansnom
Italijom.