STJEPAN KRASIĆ
KORČULANIN VICKO PALETIN (1508. - OKO 1575.)
PRVI HRVATSKI ISTRAŽIVAČ SREDNJE AMERIKE
Vijesti o epohalnom greografskom otkriću Novoga svijeta stigle su razmjerno rano i u Dalmaciju gdje su izazvale veliko zanimanje, naročito u učenim krugovima i među pomorcima.
Jedan od onih koji je na poseban način bio očaran Kolumbovim otkrićem bio je mladi pomorac s otoka Korčule Vicko Paletin (1508.-oko 1575.). Nakon što je rano ostao bez roditelja on je krenuo na more da prehrani mlađu braću i sestre stekavši solidno znanje iz navigacije i - kako se čini - iz matematike i kartografije. Slušajući vijesti o "Zapadnim Indijama" u njemu se rodila neodoljiva želja da - kako je kasnije napisao - "vidi te razne i gotovo nevjerojatne stvari". Krenuo je na put te se u Španjolskoj ukrcao na jedan brod stigavši g. 1530. u Santo Domingo na Antilama. Cilj njegova putovanja bila je Nova Španjolska (Meksiko). No brod kojim je putovao zahvatila je žestoka tropska oluja koja ga je razbila na hridinama poluotoka Yucatana. Paletin se spasio plivanjem. Našavši se tako bez ičega u stranom i nepoznatom svijetu, u gradu Campeche, gdje je imao svoje sjedište španjolski namjesnik Yucatana Francisco de Montejo stariji iz Salamanke (1479. –1548.), stupio je u vojsku u kojoj je slu žio 4 godine sudjelujući u raznim operacijama na poluotoku Yucatanu, naročito u pokušaju gradnje vojnog uporišta u mayanskom gradu Chichén Itza koji su Španjolci morali napustiti zbog neprijateljskog dr žanja domorodačkog stanovništva.
Napustivši vojnu službu Paletin je u gradu Meksiku stupio u Dominikanski red odakle se oko g. 1540. vratio u Španjolsku gdje je započeo studirati filozofiju, a zatim teologiju. G. 1546. pošao je u Bolognu gdje je već slijedeće na tamošnjem sveučilištu položio bakalaureatski ispit, a oko g. 1563. također je postigao doktorat.
U razdoblju od g. 1547. do 1563. Paletin je mnogo putovao po Europi. Nekoliko godina je u talijanskom gradu Vicenzi predavao matematiku na tamošnjoj "Accademia Olimpica" gdje je izradio jedan globus koji se - kako tvrdi talijanski povjesničar Ignazio Savi - "mnogo godina ljubomornočuvao u toj akademiji, ali se, ne zna se kako, poslije izgubio. G. 1558. privremeno se bio vratio u Korčulu odakle je otputovao u Bruxelles zbog nekog diplomatskog posla za španjoskog kralja Filipa II. (1556. –1598.) i zbog traženja izdavača za jedno svoje djelo. Još iste godine (1558.) iz Bruxellesa je otputovao u Sevillu gdje je prisustovao poznatom procesu protiv nadbiskupa Toleda Bartolomea de Carranza (1503.-1576.). G. 1561. boravio je u Segoviji da bi se oko g. 1564. vratio u rodni grad Korčulu gdje je ostao do smrti.
Paletin nije bio običan putnik ili pustolov koji je krenuo u daleki i nepoznati svijet zbog materijalnog bogaćenja. Vukla ga je neobično velika znati želja da vidi one nove i nevjerojatne stvari o kojima se pričalo u Dalmaciji. Sve ga je to potaknulo a u kasnijim godinama dobro došlo kad se neposredno počeo baviti znanstvenim radom. U svojim autobiografskim bilješkama navodi da je - vraćajući se iz Meksika u Španjolsku podučavao mornare u umijeću plovidbe. Videći kakvo znanje iz nautike posjeduje mnogi su ga prijatelji molili da napiše priručnik nautike, što je on - zbog studiranja filozofije i teologije - odgađao učiniti. Kad se na posljetku na to ipak odlučio, došlo mu je u ruke djelo španjolskog kozmografa Pedra Medine (1493.-1567.) Tratado del arte de marear koje je on preveo na talijanski te ga g. 1554. tiskao u Veneciji pod naslovom L'arte del navegar poprativši ga vlastitim predgovorom u kojemu iznosi zanimljive vlastite znanstvene poglede na kojima se temelji umijeće plovidbe.
Na svojim putovanjima Paletin je uočio mnoge netočnosti na postojećim geografskim kartama Španjolske pa je - da izradi novu i točniju - mnogo putovao, mjerio udaljenosti, računao i istra živao. G. 1550. izradio je novu kartu Pirenejskog poluotoka koja se do danas sačuvala, mnogo točniju od svih dotad postojećih. Vijeće umoljenih Mletačke republike mu je g. 1550. za njezino objavljivanje dodijelilo povlasticu od 15 godina.
Paletin se bavio i pisanjem stručnih djela. Sačuvana su nam njegova razmišljanja iz filozofije politike i međunarodnog prava za koja su mu dale povod žučne rasprave o otkriću, osvajanju i načinu naseljavanja španjolskih prekooceanskih kolonija. Za riječsu se javili mnogi političari, pravnici, teolozi, kolonisti. Jedni su (Las Casas, Francisco de Vitoria, Melchor Cano i dr.) osuđivali postupke Španjolaca, a drugi (Bartolomé de Albornoz, Juan Ginées de Sepulveda i dr.) ih opravdavali. U raspravu se umiješao i Paletin smatrajući da mu godine provedene u "Zapadnim Indijama" daju pravo iznijeti što je u njima vidio i do živio. Tako je nastalo njegovo djelo De institutione bonae gubernationis u kojemu iznosi svoje poglede na način uprave španjolskim prekooceanskim posjedima. No njegovo djelo posvećeno događajima vezanim za otkriće i osvajanje Novog svijeta je De jure et justitia belli contra Indos ad Philippum II. Hispaniarum regem (Bloomington, Indiana University, Cod. Indias III, Paletinus, prije ms. Phill. 11798) u kojemu zauzima srednji put u navedenim raspravama navodeći za to brojne argumente iz povijesti, prava, teologije itd. i iznoseći svoje viđenje spomenutih zbivanja. U vezi s time iznosi mnogo vlastitih uspomena koje s povijesnog gledišta imaju naročitu vrijednost. Posebno je zanimljiv njegov, najbolji suvremeni, opis spomenika grada Chichén Itze, nekadašnjeg glavnog grada mayanskog naroda Tolteka, koji svojom monumentalnošću i ljepotom nadvisuju sve druge spomenike Novoga svijeta. Naročito su ga impresionirale piramide. Raspitujući se kod domorodaca o njihovim graditeljima saznao je - kako navodi - da su ih sagradili nepoznati "bradati ljudi" koji su došli preko oceana. Tvrdi da je iznad pojedinih spomenika vidio dva reda slova koja nisu pripadala nijednom poznatom alfebetu. Iz svega toga, naročito po piramidama, Paletin je zaključio da se vjerojatno radi o starim Kartažanima, postavivši tako među prvima teoriju o predkolumbovskom otkriću Novoga svijeta.
Važan doprinos boljem poznavanju te problematike je nedavno pronađen (Madrid, Real Academia de la Historia, Colleción Salazar y Castro, N-75, fol. 68-112) i upravo objavljen primjerak cjelovitog Paletinova teksta pod naslovom Tratado del derecho y justicia dela guerra que tienen los reyes de Espana contra las naciones dela Yndia Ocidental iz g. 1559. Dvojezično španjolsko-hrvatsko izdanje su priredili Franjo Šanjek i Mirjana Polić-Bobić(Zagreb, Nakladni zavod Globus, 1994.). Knjiga ne donosi ništa bitno novo, ali omogućava točan uvid u izvorni Paletinov tekst i ispravnu ocjenu njegove uloge u zbivanjima od samog otkrića Novoga svijeta do sredine XVI. st. onako kako ih je on vidio.